Najavljena izgradnja velikog industrijskog pogona za proizvodnju magnezija njemačke kompanije BH Magnezij & Minerali u Kupresu izazvala je snažan otpor lokalne zajednice i otvorila niz pitanja o uticaju projekta na okoliš, vodne resurse i postojeće razvojne grane — poljoprivredu, stočarstvo, šumarstvo i turizam.

Kompanija je, preuzimanjem firme Dolomit i koncesija na dolomitnim ležištima, najavila investiciju koju naziva “projektom stoljeća”. Prema navodima mještana i aktivista, planirana je godišnja eksploatacija oko 200.000 tona sirovine, uz preradu u neposrednoj blizini grada.

Građanska inicijativa “Mladi za Kupres” upozorava na potencijalno zagađenje tla, zraka i voda ne samo na Kupreškoj visoravni nego i u Jadranskom slivu. Dodatnu brigu izaziva procijenjena potrošnja vode od oko 180.000 m³ godišnje:

“Ljeti dobijamo obavijesti da ne zalijevamo bašte da bi svi imali osnovnu potrošnju vode. Kako onda da dopustimo toliku količinu za pogon?”, poručuju iz inicijative za BHRT.

Aktivisti tvrde i da je studija uticaja na okoliš nepotpuna te da javna rasprava još nije zakazana.

Načelnik Danko Jurič zatražio je izradu nezavisne stručne studije: “Ova proizvodnja nije za našu općinu: prioritet su zaštita voda, zraka i okoliša. Ako je tehnologija ‘zelena i čista’, zašto se ne realizira u zemljama EU gdje dolomita ima napretek?”

Jurič upozorava da Općina od projekta nema suštinskih benefita, dok bi turizam, šumarstvo, poljoprivreda i stočarstvo pretrpjeli štetu.

Protivnici projekta podsjećaju da prosječna godišnja koncesiona naknada iznosi svega oko 2.500 KM, od čega 60% ide kantonu, a 40% općini: “Ni pola normalne plate godišnje ne ide u općinski budžet — kakva je to korist za Kupres?”, pitaju aktivisti.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma ranije je odbilo izdavanje odobrenja za studiju uticaja na okoliš za rudnik, uz obrazloženje da projekat nije predviđen Prostornim planom Kantona 10. Lokalna zajednica traži da se poštuju planerski akti i održivi razvoj zasnovan na postojećim potencijalima.